Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo:

Powered by

LOVRO KRNIĆ Prilaz V. Holjevca 8 HR-47000 Karlovac

Tel:+385 (0) 47 614 772 Tel:+385 (0) 47 732 210 GSM: +385 (0) 91 546 6686 miro@kontkod.com

Ekološko pčelarenje od odluke do prodaje (1.dio)

Da se ukratko podsjetimo: Ekološki poljoprivredni proizvod je proizvod proizveden u ekološkoj poljoprivredi koja je regulirana zakonskim propisima i aktima i koja je nadzirana od ovlaštene Nadzorne stanice, a za koji se mora ishoditi Potvrdnica ekološkog proizvoda i konačno za ekološki proizvod se mora dobiti Rješenje MPŠVG "Ekološki proizvod Hrvatske".

Ekološki pčelari moraju zaista biti zaljubljeni u prirodu, te bi se trebali u potpunosti ekološki ponašati, a prema životinjama i biljkama (posebno pčelama) trebali bi se odnositi humano.

Ekološka svijest ljudi je na različitim stupnjevima. Svi koji se nalaze u procesu ekološkog pčelarstva, od pčelara do lokalne uprave i ministarstva gledaju na ekologiju različitim očima, svatko na svoj način, svatko onako kako on osobno shvaća ekološku proizvodnju. I svatko na svom stupnju ekološke svijesti tumači i zakone i propise koji se odnose na ekološku poljoprivredu.

Ako pogledamo zakonsku regulativu, važeće zakonske propise i akte, a posebno područje ekološke poljoprivrede, naizgled nam se može učiniti kako je sve jasno određeno i nedvosmisleno. Nažalost u stvarnosti mnogi propisi i zakonski akti nisu uopće ostvarivi ili su samo djelomično ostvarivi ili za njihovo ostvarenje treba odvojiti ogromnu količinu vremena, strpljenja, truda pa i novca. U današnje vrijeme kada su nam novac i vrijeme najvažniji, i kada ga ima tako malo, ostvarenje nekih zakonskih odredbi postaje neprihvatljivo.

U uvjetima kada je ekološka svijest ljudi na različitim stupnjevima i kada svatko ima više ili manje unaprijed određeno stajalište o ekološkoj proizvodnji nije čudno da na zakonske akte i propise svi imaju određenu količinu primjedbi.

Međutim, zakonski propisi i akti, bez obzira kakvi jesu dok su na snazi moraju se poštovati i moramo raditi u skladu sa njima. S druge strane, istovremeno možemo analizirati propise i akte kada vidimo kako oni djeluju u praksi i davati prijedloge za promjenu onoga što ne valja.

Navedimo nekoliko teškoća na koje nailazimo u ekološkom pčelarenju, a koje bi se mogle otkloniti uz malo truda i dobre volje nadležnih institucija MPŠVG.

U Hrvatskoj ne postoji proiozvođač ekoloških satnih osnova. I dok neke zemlje kao što su nama susjedna Slovenija i Njemačka uvoze ekološke satne osnove, kod nas se radi na kraće staze, te se pojavljuju izrađivači koji jamče da su njihove satne osnove "ekološke". Takovi izrađivači pojam ekološke satne osnove proizvedene od vlastitog voska tumače na svoj način.
Do satne osnove dolazi se na način da ekološki pčelar uzima svoj ekološki vosak, za koji bi također morao imati rješenje MPŠVG da je ekološki, i sa nekakvom komisijom odlazi kod konvencionalnog proizvođača satnih osnova. Rezultat takove izrade trebale bi biti ekološke satne osnove u što ja osobno sumnjam. Satna osnova proizvedena kod konvencionalnog proizvođača satnih osnova ne može biti ekološka, a još manje može biti ekološka zato što je proizvodnji nazočila komisija. A ako ekološki pčelar nije vosak podvrgnuo kontroli i dobio rješenje ministarstva onda se svakako ne može raditi o ekološkoj satnoj osnovi.

Najbolje rješenje bi bilo uvoz ekoloških satnih osnova sa certifikatom važećeg laboratorija zemlje iz koje se zemlje uvozi. Laboratorijska analiza bi nedvosmisleno pokazala radi li se o ekološkom proizvodu. A ako ne vjerujemo toj analizi možemo analizu ponoviti i u Hrvatskoj. Međutim kako u Hrvatskoj trebaju manje količine, ne postoji zainteresirana tvrtka ili uvoznik za uvoz ekoloških satnih osnova. Samo kao napomenu navesti ću da je cijena ekoloških satnih osnova u Sloveniji i Njemačkoj viša za oko 10% u odnosu na konvencionalne.

U Hrvatskoj ne postoji puniona ekološkog meda, a da bi med bio ekološki po zakonu se mora puniti u ekološkoj punioni. Ovo je za ekološkog pčelara dosta veliki problem. Ekološkom pčelaru u OPG dana je mogućnost prilagodbe objekta (punione i skladišta ekološkog meda) Pravilnikom o veterinarsko - zdravstvenim uvjetima u OPG NN 149/03, ali je isto tako istim Pravilnikom i ograničena godišnja količina na 1.000 kg. Imajući u vidu tu činjenicu takav objekt se ne može isplatiti duži niz godina. Za prilagodbu objekta potrebna je projektna i građevinska dokumentacija, opremanje i uređenje, a uz troškove taksa i komisijskih pregleda potrebna je poprilična svota novaca. Oni ekološki pčelari koji do sada nisu registrirali ovakav objekt, uzimaju svoj ekološki med te ga uz prisustvo nekakve komisije pune u konvencionalnoj punioni. Rezultat takovog punjenja trebao bi biti ekološki med, ali po mome mišljenju on to nije, jednostavno zato što uređaji i oprema konvencionalne punione ne moraju odgovarati zahtjevima ekološke proizvodnje, a što ne može osigurat niti nazočna komisija. Razlog je jednostavan a proizlazi iz činjenice da je minimalna količina meda potrebna za jedno pokretanje punione više stotina kilograma. Dakle teoretski bi najprije trebalo punionu isprazniti, zatim očistiti uređaje i opremu, odnosno dovesti je u stanje koje je prihvatljivo po propisima o ekološkoj proizvodnji, i onda imati više stotina kilograma ekološkog meda što se čini prilično nestvarno i vrlo teško izvedivo.

Ekološki pčelar za bojenje košnica mora koristiti boje koje imaju poseban certifikat, a temeljem kojeg se mogu koristiti za bojenje košnica i dječjih igračaka. Nažalost takove boje, zbog svojih svojstava, ne mogu zaštiti košnicu duže od jedne godine, stoga je potrebno vršiti bojenje košnica, posebno nastavljača, najmanje jedanputa godišnje. Ovo svakako poskupljuje ekološko pčelarenje.

U Hrvatskoj još nema niti jednog uzgajivača ekoloških matica, odnosno niti jedan nije registriran u HZPSS. Prema Pravilniku o ekološkom pčelarenju matica mora biti iz uzgoja ekoloških uzgajivača. I sada se nameće zaključak da se prema tome u Hrvatskoj ne može očekivati razvoj ekološkog pčelarenja. Sadašnji ekološki pčelari prisiljeni su samostalno uzgajati matice, a to opet dovodi do povećanja troškova ekološkog pčelarenja.

povratak na glavnu stranicu