600. godina pavlinskog samostana u Kamenskom

Pavlinski samostan u Kamenskom utemeljila je udova Katarina Frankopan kao ostavštinu svoga pokojnog supruga Stjepana 1404. godine i to u čast Marije Snježne. (Pavlini su u posjed uvedeni 23. travnja 1404. godine).
Od utemeljenja samostan i posjed koji mu je pripadao izložen je napadima Turaka kao i susjeda plemića iz Mekušja kojima su bili bliski popovi glagoljaši, a ne pavlini - latinski redovnici, koje je utemeljio Sveti Pavle Pustinjak. Tako nakon provale Turaka 1560. godine pavlini se sele u samostan u Svetice kraj Ozlja, a samostan Kamensko prepuštaju na čuvanje karlovačkim generalima koji ga osim obrane pustoše.
Pavlini se u Kamensko vraćaju u XVII. stoljeću. 1683. godine započinju obnovu samostana i crkve. Tijekom postojanja samostan i crkva obnavljani su u više navrata, da bi za vrijeme Domovinskog rata 1991. godine bili teško oštećeni od strane agresorske vojske. (Kamensko je kao dio grada Karlovca od 1991. godine do 1995. godine bilo okupirano područje).

Samostan i Crkva Majke Božje Snježne sagrađeni su u gotičkom stilu, a crkveni interijer - oltari, oslikavanjem uređen u baroknom stilu. Takav pristup i način uređenja crkvi daje izuzetnu kulturnu i povijesnu vrijednost.
Još valja napomeniti jedan od kurioziteta - 1972. godine u samostan dolaze redovnici iz Poljske.

Glavna svečanost proslave " 600. obljetnice postojanja samostana u Kamenskom" predviđena je za 20. svibanj 2004. kada će se posvetiti obnovljena crkva Majke Božje Snježne Kamenske i pavlinski samostan. Tog će dana biti posvećen glavni oltar koji je devastiran u domovinskom ratu, a za čiju su obnovu angažirani restauratori iz Krakowa. Oltar je nastao sredinom XVIII. stoljeća, baroknog tipa, vrlo bogat detaljima, visoke kvalitete izrade, pa je ubrojen u red najznačajnijih baroknih oltara u Hrvatskoj. Pavlinima ga je donirao Filip Grebin, pa su zbog te činjenice na njegovoj obnovi bili angažirani poljski restauratori.

 

povratak na glavnu stranicu