Dubovac

 

29.09.2004. Hrvatska pošta je u seriji 'Kule i utvrde' izdala marku sa motivom Dubovca, starog grada kraj Karlovca. Hrvatsko filatelističko društvo je ovom prilikom pripremilo prigodnu omotnicu čiji je autor Miroslav Krnić. Omotnica prikazuje motiv Dubovca sa razglednice iz 1912. godine i tlocrt grada iz 18.stoljeća koji je upotrijebio i dizajner Danijel Popović koji je dizajnirao marku. Posebno veseli činjenica da je i na prigodnom žigu Hrvatske pošte koji je bio u upotrebi na pošti 10101 Zagreb također Dubovac, a u ovogodišnjem nizu pojavljuju se još i marke sa motivom Valpova, te Splitskih Gripa.

Seriju maraka pod nazivom 'Kule i utvrde' Hrvatska pošta izdaje od 2001. godine. U seriji se svake godine pojavljuju tri marke, a među motivima su se našle utvrda Minčeta (Dubrovnik), Hrvatska Kostajnica, Slavonski Brod 2003. godine, 2002. godine Utvrda Skočibuha (Suđurađ otok Šipan), Nehaj (Senj) i Veliki Tabor, te 2001. godine Klis, Ston i Sisak.

Karlovac je još davne 1993. godine imao marku sa motivom Zorin doma. Bila je to redovna marka u izdanju 'Hrvatski gradovi'. Vrijednost marke je bila 2000 tadašnjih hrvatskih dinara što znači da marka više nema frankaturnu vrijednost, odnosno ne može se upotrijebiti za plaćanje poštanskih troškova. U posljednjih desetak godina na prigodnim markama Hrvatske pošte pojavilo se nekoliko motiva za koje možemo reći da su vezani uz Karlovac i Karlovačku županiju, ali nijedan nije toliko prepoznatljiv kao što je to motiv ove upravo izašle marke.

Utvrđeni grad Dubovac nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Karlovca. Smješten je na umjetnom humku unutar pobrežja povrh desne obale Kupe, a nešto dalje njegovo zaleđe omeđuje rijeka Dobra, pritok Kupe. Ime grada svjedoči da je u okolni predio nekad bio obrastao dubovom (hrastovom) šumom. Utvrđeno zdanje štitilo je naselje u svom podnožju i put koji je prolazio uz obalu Kupe.
Prvi spomen u povijesnim crkvenim spisima potječe iz 1339. godine, kada naselje dobiva svog posebnog župnika. Za Turskih pohoda naselje je više puta opustošeno ali je kamena utvrda ostala čitava. Dubovac je 1579. kupljen za potrebe krajiškog graditeljskog povjerenstva i vojnog zapovjedništva buduće karlovačke tvrđave. Do dolaska Francuza 1809. g. vlasnici grada bili su karlovački generali.
Svoj osnovni oblik Grad je dobio već u 15. st., kada kamen-lomljenac postepeno zamjenjuje stariju drvenu gradnju. Nadogradnjom u prvim desetljećima 16. st. grad je podignut do otprilike današnje razine. Četiri kule zatvaraju unutrašnje dvorište: četvrtasta branič-kula, glavna obrambena točka, za otprilike dva kata nadvisuje tri oble, dvokatne kule, između kojih su pak bila razvijena krila s obrambenim, skladišnim i stambenim prostorima. Dvokatni drveni trijemovi opasuju dvorište u kojem se naziru zidovi velike kružne kule, dio prijašnje utvrde, moguće iz rimskog ili još starijeg razdoblja. U središnjem dvorištu nalazi se i bunar.
U prizemlju branič-kule, koje je korišteno i kao tamnica, sačuvan je uski prozor-puškarnica. Nekadašnji ulaz u kulu, u visini prvog kata, ima šiljasti kasnogotički luk, a sličnog je oblika vjerojatno bio i nekadašnji ulaz u grad, na istočnom zidu, također na prvom katu. Naime, u grad se ulazilo preko pokretnog mosta. Kako je grad postupno gubio svoj obrambeni i stambeni značaj, krajem 18. stoljeća bio je prilagođen za skladište baruta i topova.

1837. otkupio je Dubovac grof Laval Nugent i obnovio kao romantičnu rezidenciju (kruništa na kulama i zidinama). Njegova je romantična obnova poprilično proturječila dotadašnjoj povijesti gradnje. Ipak, barem su donekle učvršćene zidine grada, nanovo su podignuti osuti dijelovi zidina i kule, a uređenje se po prvi puta počelo promišljati cjelovito u odnosu na okoliš.
Duh građanske, "preporodne" Hrvatske prigrlio je stari Dubovac kao omiljeno izletište. U razdoblju od 1952. do 1961. grad je ponovo obnovljen, prema planu M. Stiera iz 1657. i grafičkome prikazu s kraja 18. st.

Ne treba posebno govoriti koliki je značaj ovakove promocije u turističkom smislu. Odlaskom ove marke u svijet narasti će zanimanje za Dubovac i Karlovac, tražiti će se više informacija i to ne samo od strane filatelista već i običnih ljudi koji će možda kao odredište svoga putovanja poželjeti vidjeti baš Dubovac, i sada nam se nameće pitanje: U kakovom je stanju Dubovac i što on može pružiti svojim gostima?