Vrbanićev Perivoj

Inicijativu za uređenje koranskog parka - malog botaničkog vrta daje takozvano "Društvo za proljepšavanje grada", a prihvatio ju je tadašnji gradonačelnik Josip Vrbanić. Za njegova mandata grad Karlovac otkupljuje zemljište uz koransko kupalište. Za uređenje i održavanje parka zadužen je bio gradski vrtlar Engelsberg Hajek. Biljke i drveće za uređenje parka nabavljeno je iz Nadbiskupskog vrta, Vranytzanijevog rasadnika na Dubovcu, Trsta i Beča. Zasađeno je egzotično drveće kao Ginko baloba, Tulipanovac, Američki orah kao i drveće našeg podneblja hrast, kesten itd. Park je bio podijeljen na crnogoričnu šumu, te francuski i engleski tip parka. U engleskom tipu, u njegovom istočnom dijelu napravljeno je umjetno brdašce, kasnije nazvano "Olimp" - omiljeno okupljalište zaljubljenih parova sve do današnjih dana. Park je svečano otvoren 1896. godine. 30.12.1970. godine park je zaštićen kao hortikulturni spomenik. I danas u njemu nalazimo prvobitno posađena stabla.
Na ulazu u park prvobitno su postavljene skulpture od terakote i prva fontana prozvana "Tri Gracije". Uz obalu Korane prema mostu za predgrađe Mekušje osniva se mali zoo vrt u čijim su nastambama bile srne, paunovi, ukrasne kokoši i vjeverice. Od 1967. godine do 1976. godine u parku se postavljaju odlivci skulptura eminentnih hrvatskih kipara V. Radauša, F. Kršinića, I. Meštrovića, Depola. Tako on postaje galerija na otvorenom.
Karlovčanima je park poznat kao "Vrbanićev perivoj", po njegovu utemeljitelju - gradonačelniku Josipu Vrbaniću.
Mr.ph. Josip Vrbanić (1854.-1906.) potiče iz ugledne odvjetničke obitelji. Rodio se u Zagrebu 1854. godine gdje polazi osnovnu i srednju školu. Fakultet farmacije pohađa na sveučilištu u Beču. Po stečenoj akademskoj naobrazbi magistra farmacije (ljekarnika) vraća se u domovinu. Zapošljava se u Karlovcu, u ljekarni Franje Šesta. Godine 1892. uzima ljekarnu u zakup, a nakon smrti Šesta temeljem ranije sklopljenog kupoprodajnog ugovora postaje i vlasnikom. Po političkom opredjeljenju je pravaš.
Za gradonačelnika Karlovca izabran je 23.studenoga 1895. godine. Dužnost gradonačelnika obnaša do 1. ožujka 1903. godine, kada na tu dužnost biva izabran dr. Ivan Banjavčić.
Prema kazivanju rodbine, umro je 1906. godine i pokopan u Karlovcu, na gradskom groblju "Dubovac". Nažalost (a i na sramotu gradske uprave) devedesetih godina prošlog stoljeća gradska vlast daje prekopati njegov grob.
Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac odlučilo je izdati prigodni poštanski žig i prigodnu poštansku omotnicu obilježavajući 150. godišnjicu rođenja mr.ph. Josipa Vrbanića i pridružujući se inicijativi grada Karlovca da obnovi ovaj hortikulturni spomenik "Vrbanićev perivoj".