Nikola Tesla - 150. obljetnica rođenja

Poznat kao veliki fizičar i elektrotehničar, ali i vizionar i ekscentrik, Nikola Tesla je uvelike zadužio čovječanstvo, a posebno svojim izumima i otkrićima na polju prijenosa električne energije. Godina 2006. proglašena je godinom Nikole Tesle.

Rodio se 10. srpnja 1856. u ličkom seocetu Smiljanu, u blizini Gospića. Premda je potekao iz siromašne obitelji; otac Milutin bio je pravoslavni svećenik, a majka Georgina, zvana Đuka, neobrazovana, ali inteligentna žena; ipak se uspio posvetiti obrazovanju.
Instinkt za inventivnošću duguje upravo majci koja je, da si olakša kućanske poslove, patentirala mnoge kućanske aparate i pomagala za koja prethodno nikako nije mogla čuti, primjerice mehaničku napravu za razbijanje jaja.
Kao dječak Tesla je obožavao boraviti u knjižnici svoga oca, koji se između ostalog bavio pisanjem pjesama, tako da ni taj zanat Tesli nikada neće biti stran. Jedna od njegovih omiljenijih knjiga, koju je znao gotovo napamet, bila je Goetheov Faust. Gimnaziju je pohađao u Karlovcu kada po prvi put njegov genij dolazi do izražaja. Navodno je mogao napamet izračunavati integrale pa su profesori često mislili da vara.
Iako je prije mature razvio nevjerojatnu sklonost i strast prema matematici i fizici, njegov je otac inzistirao da postane svećenik. U sedamnaestoj godini obolio je od kolere te mu je otac obećao da će mu dopustiti odlazak u tehničku školu u Graz, samo neka preživi. Tesla se izvukao, maturirao i upisao studij strojarstva i elektrotehnike u Grazu.
Na žalost, zbog financijske situacije nije mogao završiti studij pa se zaposlio u Mariboru. Potom je otišao u Prag na drugi tehnički studij, a nakon toga se zaposlio u Budimpešti u Centralnom telegrafskom uredu ugarske vlade. Ondje je aktivno sudjelovao u izgradnji prve telefonske centrale te je 1882. godine otkrio načelo okretnog magnetskog polja, što će omogućiti izradu prvih elektromotora koji se pokreću izmjeničnom strujom!

Odlazak u Ameriku
Još se neko vrijeme potucao po Europi da bi 1884. godine kao dvadesetosmogodišnjak, s četiri centa u džepu, nekoliko vlastitih pjesama, izračunima za leteći stroj te pismom Charlesa Batchelora, Edisonovog suradnika u Europi, stigao u New York. Na putovanje se odvažio s namjerom da upozna najvećeg inženjera elektrotehnike na svijetu - Thomasa Alvu Edisona kojega je smatrao jedinim čovjekom koji bi mogao razumjeti njegove ideje. U Europi naime nije imao uspjeha u pronalaženju sponzora.
Ubrzo je upoznao velikog Edisona, koji se bavio sustavom istosmjerne struje, a entuzijastičnom je imigrantu navodno obećao 50.000 dolara (Kolika je to svota novca bila za ono vrijeme!) ako uspije poboljšati sustav. Obojica su bili radoholičari te su spavali tek dva-tri sata dnevno. Tu, međutim, završava svaka njihova poveznica i sličnost.
Tesla se oslanjao na trenutke inspiracije, slažući u glavi kompletnu sliku prije nego što bi uopće krenuo s radom, dok je Edison radio po principu pokušaja i pogrešaka smatrajući da se veliki pronalasci mogu postići s pet posto inspiracije i 95 posto znoja! Edison je bio samouk, dok je Tesla imao tehničko obrazovanje koje je stekao u Europi. Bilo je samo pitanje vremena kada će njihova suradnja završiti.

Raskid s Edisonom i osnivanje vlastitog laboratorija
U proljeće 1887. godine Tesla je razočaran osnovao vlastiti laboratorij, a prava na njegove patente otkupio je poznati američki tvorničar i izumitelj George Westinghouse. S probojem Teslinih ideja i izuma došlo je i do javnog sukoba s Edisonom koji je kulminirao na natječaju na kojem je Westinghouse, s Teslinim projektima, pobijedio te im je povjerena izrada sustava osvjetljenja na EXPO-u u Chicagu 1893, prvom svjetskom sajmu elektrike u povijesti.
Iste godine povjerena im je izgradnja najsuvremenije i najveće hidrocentrale tog vremena na slapovima Niagare. Nakon tri godine izgrađena je prva suvremena hidroelektrana u povijesti koja će istovremeno označiti i konačnu pobjedu Teslina sustava izmjenične struje.
Premda je dobivao ponude iz mnogih tvrtki, Tesla je sve do 7. siječnja 1943. najviše boravio u svom laboratoriju u New Yorku. Ondje konačno uspijeva izumiti elektromagnetski motor, ali i druge značajne izume, npr. generator struje visokih frekvencija te druga genijalna otkrića koja i danas služe kao temelj mnogih grana elektrotehnike, elektromedicine, radiotehnike, radarske tehnike itd.

Genij i ekscentrik
I dok je s jedne strane bio genij, s druge je pak bio ekscentrik. Kad je, radeći na bežičnom prijenosu energije, jedne noći primijetio konstantni signal na svom odašiljaču, vjerovao je da su signali stigli iz svemira. Zbog te je ideje bio i javno ismijan, ali nikad nije utvrđeno je li on doista bio prvi čovjek koji je primio radiovalove iz svemira.
U nedostatku financijskih sredstava propalo mu je nekoliko projekata te je javno bio prozvan varalicom. Iako mu je novac bio jako potreban, odbio je 1912. godine primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da Edison, s kojim je trebao primiti nagradu, nije pravi znanstvenik. Od tih i sličnih problema svakodnevno je bježao u parkove gdje je spašavao ozlijeđene golubove. Također je postao pomalo fobičan, posebno prema klicama pa je neprestano prao ruke, a jeo je samo kuhanu hranu.
Sam, siromašan i bolestan umro je u hotelu New Yorker. Njegovu ostavštinu i nedovršene projekte, koji se čuvaju u Muzeju Nikola Tesla u Beogradu, znanstvenici još uvijek proučavaju te ih još uvijek ne razumiju.
Za neka otkrića možda još nije ni vrijeme.

(Piše: A. S. /T-Portal )

HFD Karlovac ovim povodom izdaje prigodnu poštansku omotnicu i prigodni poštanski žig.



povratak na glavnu stranicu