|
Kule i utvrde - Ogulin
Vjekovna težnja za obranom, zaštitom i sigurnosti uvjetovala je još
od prethistorijskih vremena izgradnju neke vrste utvrđenja. Tako po
uzvisinama Dalmacije nailazimo na nizove gradina, u Istri na protohistorijske
kastelijere, u Panoniji kasnije keltske utvrde, uglavnom rađene u
suhozidu, velikim megalitskim blokovima, ili pak zemljanim bedemima
u nizinama. Rimska je pak uprava, osim utvrđivanja gradova, izgradila
cijeli sustav vojnih logora - castruma, kojima je branila osvojene
teritorije. Već krajem antike brojni su kastrumi postali refugij (pribježište)
domaćem stanovništvu pred naletom plemena tijekom seobe naroda, a
kroz čitav se rani srednji vijek nastavilo izgradnjom utvrda po starim
antičkim modelima. Utvrđenja, kako ih danas zamišljamo i doživljavamo
prema brojnim ruševnim ostacima, gradila su se uglavnom tijekom kasnijeg
srednjeg vijeka i početkom novoga, a njihov je oblik nužno ovisio
o tehnikama ratovanja i oružju kojim se te utvrde napadalo. Tako su
primjerice, visoki zidovi, četvrtaste kule i nazubljena kruništa srednjovjekovnih
utvrda pogodovali zaštiti od strelica i omogućavali nesmetano gađanje
neprijatelja. Razvojem ratnih tehnika, uvođenjem teške artiljerije,
primjerice, i kule su postajale niže, masivnije, skošene, radi efikasnije
obrane od topova.
|
|