200 godina Lujzinske ceste

Lujzijana je treća suvremena cesta koja je povezala Karlovac s morem. Odluka o njezinoj gradnji donesena je nakon propalog pokušaja kanaliziranja Kupe od Ladešić Drage do Broda na Kupi. Za gradnju se posebno zanimao zagrebački biskup, karlovčanin Maksimilijan Vrhovac, pa je njegovom zaslugom osnovano Dioničko društvo za gradnju nove ceste, čiji su članovi bili ugledni pripadnici austrijskih i hrvatskih plemićkih obitelji, uz potporu bečkih financijskih krugova. Trasu nove ceste u dužini od 140 km i veći dio gradnje vodio je general Filip Vukasović. S gradnjom se započelo 1803. iz smjera Rijeke. Cesta je bila trasirana preko Sušaka, Orehovice, Čavla, Grobničkog polja, Kamenjaka, Skrada, Moravica, Vrbovskog, Severina na Kupi, Vukove Gorice, Prilišća, Netretića, Stativa i Karlovca. Do 1808. bila je dovršena do Netretića, a posljednja dionica do Karlovca ostala je nedovršena zbog rata Austrije s Francuskom i upada Napoleonove vojske u Hrvatsku; taj su dio dovršili Francuzi 1811. i nazvali je Lujzijanom, po tadašnjoj Napoleonovoj supruzi. Posađen je i drvored platana na završetku ceste. Lujzinska cesta je tada bila jedna od najsuvremenije projektiranih i izvedenih cesta u Habsburškoj Monarhiji. Njome je gospodarilo Dioničko društvo koje je uz cestu dalo sagraditi mnogobrojne postaje s uredima za naplatu cestarine, gostionicama, konačištima i konjušnicama. U 20. st. Lujzijana je dvaput prepravljana, 1910. i 1955. Pri renoviranju 1955. dijelovi ceste od Karlovca do Vukove Gorice i od Delnica do Gornjeg Jelenja sagrađeni su novom trasom. Nakon izgradnje suvremene autoceste do Rijeke Lujzijana služi kao alternativna prometnica i poveznica manjih mjesta na tom pravcu, a u posljednje vrijeme postaje i turistički zanimljiva, pa se organizira priredba "Ljeto na Lujzijani".

HFD Karlovac tom prigodom izdaje prigodan poštanski žig na pošti 47000 Karlovac, kao i prigodnu poštansku omotnicu sa danom 19.6.2008 godine. Motiv na žigu je miljokaz (daljinar) koji se danas nalazi u parku škole u Lokvama, daljine su izražene u njemačkim miljama (1 milja je oko 7,5 km). Autor žiga i omotnice je Miroslav Krnić.


 

povratak na glavnu stranicu