200 godina Lujzinske ceste
Lujzijana je treća suvremena cesta koja je povezala
Karlovac s morem. Odluka o njezinoj gradnji donesena je nakon propalog
pokušaja kanaliziranja Kupe od Ladešić Drage do Broda na Kupi. Za
gradnju se posebno zanimao zagrebački biskup, karlovčanin Maksimilijan
Vrhovac, pa je njegovom zaslugom osnovano Dioničko društvo za gradnju
nove ceste, čiji su članovi bili ugledni pripadnici austrijskih i
hrvatskih plemićkih obitelji, uz potporu bečkih financijskih krugova.
Trasu nove ceste u dužini od 140 km i veći dio gradnje vodio je general
Filip Vukasović. S gradnjom se započelo 1803. iz smjera Rijeke. Cesta
je bila trasirana preko Sušaka, Orehovice, Čavla, Grobničkog polja,
Kamenjaka, Skrada, Moravica, Vrbovskog, Severina na Kupi, Vukove Gorice,
Prilišća, Netretića, Stativa i Karlovca. Do 1808. bila je dovršena
do Netretića, a posljednja dionica do Karlovca ostala je nedovršena
zbog rata Austrije s Francuskom i upada Napoleonove vojske u Hrvatsku;
taj su dio dovršili Francuzi 1811. i nazvali je Lujzijanom, po tadašnjoj
Napoleonovoj supruzi. Posađen je i drvored platana na završetku ceste.
Lujzinska cesta je tada bila jedna od najsuvremenije projektiranih
i izvedenih cesta u Habsburškoj Monarhiji. Njome je gospodarilo Dioničko
društvo koje je uz cestu dalo sagraditi mnogobrojne postaje s uredima
za naplatu cestarine, gostionicama, konačištima i konjušnicama. U
20. st. Lujzijana je dvaput prepravljana, 1910. i 1955. Pri renoviranju
1955. dijelovi ceste od Karlovca do Vukove Gorice i od Delnica do
Gornjeg Jelenja sagrađeni su novom trasom. Nakon izgradnje suvremene
autoceste do Rijeke Lujzijana služi kao alternativna prometnica i
poveznica manjih mjesta na tom pravcu, a u posljednje vrijeme postaje
i turistički zanimljiva, pa se organizira priredba "Ljeto na
Lujzijani".
 HFD
Karlovac tom prigodom izdaje prigodan poštanski žig na pošti 47000
Karlovac, kao i prigodnu poštansku omotnicu sa danom 19.6.2008 godine.
Motiv na žigu je miljokaz (daljinar) koji se danas nalazi u parku
škole u Lokvama, daljine su izražene u njemačkim miljama (1 milja
je oko 7,5 km). Autor žiga i omotnice je Miroslav Krnić.
povratak na glavnu stranicu
|